STID – SRAM II

Što sve može izazvati stid? Čega se stidimo? Stid je društveno uvjetovan pa stoga i imamo da nešto što je u jednom društvu izvor stida u drugom se to uopće ne zamjećuje ili ono što je jućer bilo jaki izvor stida danas to više nije, već upravo suprotno. Ljudi se stide svojeg porijekla, svoje obitelji,braće sestara,roditelja, zanimanja bliskih članova obitelji,svojeg zanimanja.Mnogi se stide svojeg izgleda što najčešće nije u skladu sa opće prihvaćenim shvaćanjima lijepo-ružno,mršavo-debelo,blijedo-rumeno i sl. Mnogi se stide svojeg odijevanja(jer nemaju za nešto”bolje”,a uglavnom se ne radi o boljem nego imenu kreatora, marki parfema i sl). Mnogi se stide mjesta iz kojeg dolaze jer ima pogrdno ime, mnogi se stide predjela odakle dolaze jer o njemu postoje predrasude (tamo su svi pijanci ili neradnici). Mnogi se stide što nisu postigli uspjeh kakvi su željeli,završili obrazovanje koje bi im donijelo viši društveni status ili veću imovinsku korist. Mnogi se stide jer nisu sigurni u sebe pa misle kako će “izvaliti neku glupost” te stoga radije uopće ne govore,a to onda dovodi do sve većeg povlačenja u sebe. Mnogi se stide jer se stide.Stid od stida je vrlo neugodna pojava koja često “blokira” cijelo biće. Seksualnost i stid idu “rukom pod ruku” jer većina ljudi tu temu doživljava kao nešto čega se treba stidjeti. Ljudi se često stide primiti drugu osobu za ruku,a da o poljupcu i ne govorim “jer što će reći drugi? kako će to shvatiti ? i još bezbroj pitanja . Najbezazlenije situacije na koje većina uopće ne obrača pažnju kod nekih ljudi izazivaju takav osjećaj stida i srama da se danima,tjednima ne pojave u nekom društvu a da zbivanja ili situacije gdje im se javio stid u buduće zauvijek izbjegavaju. Gdje su “korjeni” stida? Kao i sve ostalo u našem razvoju i stid je vezan uz primarnu porodicu i njezine odnose u naj ranijem razvitku djeteta. Stid je češći kod članova onih porodicama gdje je često etiketiranje, ponižavanje, gdje se samopoštovanje i samopouzdanje “srozavaju” i ne pridaje im se nikakva važnost. Stid kao i druge emocije nužno dovodi da tjelesnih manifestacija .Tako stidljive osobe gledaju skirvena pogleda, često ih vidite kako grickaju usnice ili grizu nokte,crvenjenje je vrlo često i očito osobito ako ih se nešto upita a vezano je uz osjećaj stida.Takve osobe nemaju strpljenja biti na jednom mjestu pa se na sjedalu vrpolje (ne bi li našle najbolje mjesto) ili pak šeću s jedne na drugu stranu prostorije, Na psihičkom planu takve osobe su često dekoncentrirane pa i konfuzne,ima se osjećaj da su odsutne te ne mogu donositi adekvatne odluke,a često puta im biva narušena sposobnost mišljenja i rasuđivanja.Sve to dovodi do samo izolacije ili socijalne izolacije. U svezi sa stidom postoje mnoga istraživanja . Kanadsko istraživanje među učenicima pokazalo je katastrofalne podatke da samo 4% učenika nije bilo psihički zlostavljano od svojih roditelja poput verbalne agresije, odbacivanja,kritizerstvo ili pak etiketiranje.Kako kažu “SVE JE TO U NAJBOLJOJ NAMJERI ZA SVOJU DJECU” Drugo istraživanje govori da stidljiviji ljudi puno teže sklapaju poznanstva ili ulaze u bilo koje socijalne interakcije nego oni koji nisu stidljivi. Muškarci koji se stide kasnije sklapaju brak (ako ga uopće sklope),a uspjeh u karijeri im je značajno manji nego onih koji se manje stide ili se ne stide.Dosta tih stidljivih muškaraca “otapa stid” u alkoholu i postaju višestruki ovisnici. Kako prevenirati i spriječiti stid? Za zdravi razvoj djeteta potrebno je izbaciti etiketiranje, omalovažavanje, postiđivanje ali isto tako i nerealna očekivanja u komunikaciji sa svojim djetetom pa “ma koliko to bilo za njihovo dobro”. Dijete ima potrebu za ljubavlju njemu novac još ništa ne znači .Pa dajte mu nesebičnu roditeljsku ljudav,potičite a ne kritizirajte i budite realni a ne iracionalni. Njegujte razumijevanje ali pri tome budite svijesni da dijete u manjoj dobi neke odnose uopće još ne shvaća i nemojte od njega očekivati nemoguće i nikako ga nemojte zbog toga kažnjavati.Ljutnja roditelja na svoje dijete uvijek izaziva određenu dozu postiđivanja. Posebno osjetljivo doba je adolescencija u kojoj mlada osoba sama po sebi pokazuje povećanu osjetljivost, samokritičnost ali i bunt.Nemojmo mu/ joj to još pogoršavati.Ne tražite da vaše dijete bude savršeno jer savršenstvo postoji samo u našim glavama. Osobe koje se navodi ili prisiljava da budu savršene često puta postaju perfekcionisti kojima je sve samo ili CRNO ili BIJELO.,a nema ničeg između.One najčešće misle “Ako nisam savršena ja ne vrijedim” Kako se ponašati ? Sa stidom se moramo suočiti i svakako mu se suprostaviti.To nije čin nego proces i uvijek traje pa nemojte odustajati. 1. ustanovi izvor stida ako je to sada uopće više moguće 2. razradi strategiju što učiniti? 3. prihvati se kao običnu osobu i ne traži od sebe nemoguće 4.ako se stid javi pričekaj,diši duboko, budi svjestan toga i on će u pravilu nestati ili se umanjiti 5. svijesno ulazi u situacije i među ljude koje ti izazivaju stid no pri tome budi umjeren ne treba sve rješiti odjednom 6.ako te i svlada-“šupi” snažni osjećaj stida znaj da se to i drugima događa, pregrmi to 7.ako vidiš osobu koja se stidi pokušaj konstruktivno pomoći ljubaznošću, prihvač  anjem a ne “filozofiranjem kako to nije ništa” 8.nikada nemojte stid “stavljati pod tepih” on ima tendenciju da bubri u umnožava se 9.radite šale na svoj način i podsmjehujte se svojim reakcijama to će vam umanjiti stid 10. trudite se povećati samo poštovanje i samopouzdanje jer to vam sigurno djeluje pozitivno Sve u svemu stid je emocija koju trebamo što prije rješavati jer dovodi do mnogih mnogih prepreka pa i životnih drama samo zato što mu nitko nije pridavao dužnu pažnju. Vjerujte u sebe, vjerujte da ste vi posebna, osebujna osoba kakve nema nigdje na svijetu (jer je zaista nema).Takvom vjerom “razoružati ćete” sve one koji vas gledaju na drugi način.

Leave a Reply

  

  

  

You can use these HTML tags

<a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>