Meteoropatija

U vrijeme krize,neimaštine, pada zaposlenosti, nemogućnosti da se čovjek pokrene s manje napora u nekom pozitivnom smjeru vrijeme i razgovor o vremenu postaje vrlo omiljena tema razgovora. Kada nemate ili ne znate o čemu razgovarati započinjanje razgovora u vremenu vrlo često rasplamsa pravu diskusiju.
Ljudi vole priče o vremenu, komentare o vremenu te kako ono djeluje na pojedinca. Gotovo da nema čovjeka koji o ovoj temi nema neku svoju teoriju ali i neko svoje osobno iskustvo pa je razgovor onda još dinamičniji.
S pravom je dobro razgovarati o vremenu jer ljudi su iskustveno znali da vrijeme utječe na njihove psihofizičke sposobnosti, na njihove radne mogućnosti ali nije bilo čvrstih znanstvenih dokaza koji bi to potvrđivali.Zbog toga su mnogo mnogo godina u ovoj našoj znanstvenoj eri vodeći UMOVI često proglašavali takve dokaze naklapanjima staraca i nezaposlenih „koji nemaju drugoga posla”.
Danas je znanstveno dokazano da vrijeme kao meteorološki pojam ima znatnog a često puta i na neke ljude intenzivni utjecaj.
Tako postoje podaci da u Europi već preko 50% ukupne populacije zamjećuje da vrijeme ima utjecaj na njihovo stanje i na njihove potencijale.
Poznato je da kod promjene vremena mnogi ljudi osjećaju umor, iscrpljenost,da su umorniji nego za stabilna vremena.Unatoč umoru i iscrpljenosti većina se žali na loše usnivanje, isprekidan san ili pak na ružne i košmarne snove.Za kišnih dana većina se tuži na loše raspoloženje (što uglavnom racionaliziraju;” Kako ne bi bio neraspoložen pa vidiš kakvo je vrijeme samo da ne padaju sjekira sa neba”).Vjetar i to posebno južnih smjerova potiče razdražljivost, nervozu, (pre)osjetljivost na gotovo sve vanjske podražaje.
Taj utjecaj vremena na zdravlje i psihofizička stanja ljudi je nazvan METEOROPATIJA. Njoj se podložni svi društveni slojevi i sve životne dobi no ipak na vrijeme češće i snažnije reagiraju žene u srednjim godinama.Utjecaju vremena su posebno podložni ljudi koji boluju od neke kronične bolesti (srčano žilnog sustava, nakon srčanog infarkta, moždanog udara,plućnih bolesti, bolesti koštano zglobnog sustava,)Isto tako često vrlo burno reagiraju ljudi sa psihičkim poremećajima i bolestima pa su u vrijeme promjena ili pak ciklone njihove tegobe naročito izražene a lijekovi koje uzimaju kao da su u tim trenutcima manje djelotvorni.
Posebnu osjetljivost imaju i ljudi koji su imali povrede ili stanja poslije operativnih zahvata. kostiju ili mišićnog tkiva,kože.Na tim mjestima se javljaju bolovi, različiti osjećaji neugodnosti koji se gotovo i ne mogu suzbiti lijekovima.
Sadašnji statistički podaci govore da je broj onih koji reagiraju na promjene vremena sve veći i veći i da su tegobe sve intenzivnije i intenzivnije pa se preosjetljivost na vrijeme sve više nameće „kao pošast modernog doba”
Koje su to sastavnice vremena koje mogu utjecati na naše stanje ili zdravlje?
Za vrijeme vremenske promjene dolazi do stvaranja elektromagnetskih impulsa koji uvijek utječu na naš organizam.Ako su promjene nagle i velikih razmjera a k tome se pridružuju i drugi parametri poput visokih ili niskih temperatura zraka, porast ili pad tlaka zraka,te vlažnost zraka onda već imamo kompleksni utjecaj.Tu svakako treba pridodati današnji užurbani način života sa nedovoljno kretanja, nedovoljno boravka na svježem zraku,te svakako tzv”umjetnu i brzu hranu”. Ne smijemo zanemariti niti pojave naglih i netipičnih vremenskih promjena uzrokovane netipičnim klimatskim promjenama,a koje su sasvim nešto novo u našem životu.
Kada se sve to nađe na jednom mjestu i kod jedne osobe i to se onda ponavlja od zime do druge zime tisuću puta onda dolazi do „kratkog spoja” i veliki broj ljudi no i općenito živih bića ne može se adekvatno niti dovoljno brzo prilagoditi.Moramo znati da su promjene i prilagodbe kroz tisućljeća bile vrlo skromne a zahtjevi su bilo brojni.Taj nesrazmjer se „lomi” na živom organizmu i on popušta tamo gdje mu je najslabija karika,a svatko od nas ima takvu kariku.
Zanimljivo je zapažanje da među ljudima koji rade na otvorenom gotovo da i nema meteoropata.

Može li se izbjeći utjecaj vremena??
Jasno da ne može jer bi trebali živjeti u nekih laboratorijskim uvjetima ili u svemirskoj stanici a to je opet sasvim nešto drugo i te uvjete mogu izdržati samo posebno trenirani ljudi koji su uz to potpuno, potpuno zdravi.
Ako ne možemo izbjeći utjecaj kako se onda što više prilagoditi ili smanjiti negativne utjecaje vremena?

1. Boravite koliko je moguće na otvorenom i to u svim vremenskim prilikama jer i prije je padala kiša, snijeg,bilo toplo ili hladno. Moramo se samo adekvatno odjenuti i zaštititi a ne micati iz tih uvjeta.
2.Naučite uživati u svakom vremenskom ugođaju pa i pri vremenskim nepogodama.Na taj način ćete svoj organizam adaptirati na sve uvjete a ne samo razmišljati kako bi bilo lijepo da je sunčano i svakako ne vruće ili suviše hladno.
1. Fizička aktivnost je nešto što moramo opet vratiti u naš život i to ponajprije FIZIČKA AKTIVNOST NA OTVORENOM
2. Šećite,hodajte,trčite,vozite bicikl, no to radite svakodnevno ili barem veći dio tjedna.Nikako nemojte davati prednost aktivnostima u zatvorenom prostoru jer one jesu dobre no višestruko zdravije su one na otvorenom.Opet nemojte birati lijepe dana nego neka vam svi dani postanu lijepi,a neku od njih su onda ljepši.To činiti od pola sata do sat vremena. Kada vam jednom “uđe u krv” jednostavno ćete naći vremena za takve aktivnosti i neće biti pravdanja kako moram ovo ili ono.
3. Trenirajte organizam na nagle i za nagle promjene u sauni, tuširanjem hladnom i toplom vodom no kod toga pazite :Ako imate kakvih zdravstvenih poteškoća ili boleština svakako se savjetujte sa svojim liječnikom ili stručnjakom da si od jednog zla ne napravite dva ili više.
4. Aktivnosti trebate prekidati odmorom i relaksiranjem, spavajte dovoljno dugo i što je izuzetno važno malo “zakočite” dignite ručnu barem za jedan “zub”
5. Zdrava prehrana i to posebno DOMICILNE NAMIRNICE koje nisu dalje od 50km od mjesta gdje živite i radite, koje su svježe, sezonske i kombinirane na “starinski način”. Ne trebaju vam neke posebne upute već koristite bake, susjede i druge stare osobe da vam ispričaju ; Kako se nekada živjelo i što se nekada jelo.Primijenite li samo nešto od toga već ste u ZONI ZDRAVE PREHRANE. Većina misli da to moraju biti samo tzv. EKOLOŠKI UGOJENE NAMIRNICE a ne pitaju se odakle one dolaze? Možda mi nemamo uopće razvijenih enzima za njihovu potpuno razgradnju?
6. Tegobe si možete umanjiti ako pratite BIOPROGNOZU te slijedite upute i svakako još malo usporite ritam.Ipak neki organizmi se ne ponašaju po bioprognozi no onda treba osluškivati; ŠTO NAM TIJELO GOVORI?
7. Ako simptomi potraju dulje ili ako se pogoršavaju zamolite liječnika da vam pomogne.
8. Prednost dajte jednostavnijim i prirodnim sredstvima i načinima ublažavanja tegoba no ako to ne pomaže onda treba krenuti na one druge.
Na primjer; čaj od matičnjaka s medom je učinkovit protiv umora i glavobolje. Glavobolje se možemo riješiti i masiranjem čela, sljepoočica i vrata uljem mažurana ili metvice. Protiv nesanice i nemira čaj od kamilice i valerijane su rješenja bez premca. Lavandino ulje je korisno za mnoge stvari a posebno učinkovito je nakapati par kapi na maramicu da bi nam se glava “razbistrila”

Leave a Reply

  

  

  

You can use these HTML tags

<a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>