METEOROLOGIJA

Meteorologija je suvremena znanost iz grupe geofizičkih znanosti a bavi se proučavanjem atmosfere i promjena u njoj.Ona proučava količinu oborina, oblake, razne vrtložne struje u atmosferi koje dovode do premještanja oblaka, stvaranja tornada, tajfuna, monsuna, grmljavinske oluje i sl.

Kao i većina modernih naučnih disciplina ime meteorologija dolazi od grčke riječi METEORON  koja označava“Ono što se događa na nebu-atmosferi“

Kako su zbivanja na nebu uvijek privlačila čovjeka jer su mu predstavljala i neke posebne znakove koje mu odašilje bog ili bogovi tako je zanimanje za nebeski svod iznad nas vrlo staro. U staroj Kini, Egiptu, Grčkoj su ljudi  pokušavali dokučiti zašto i kako se4 događaju neke pojave poput kretanja oblaka,puhanja vjetrova,padanje kiše.

Vjerojatno zbog toga se i  relativno rano 340.godine prije Krista i pojavljuje Aristotelova knjiga METEOROLOGICA koja je opisivala pojave koje su se događale izna tla. Nakon toga kao da je zamrlo daljnje istraživanje  na tom podrućju te se gotovo tisuću godina nije pojavio niti jedan znanstvenih kojeg bi ovbo podrućje posebno nadahnulo. Pojedinačni zapisi toga vremena uglavnom govore o nedaćaam i nepogodama koje su zadesile stanovništvo nekog podrućja a bilježili su ih uglavnom crkveni ljudi.

Izumima barometra, termometra, higrometra u razdoblju 1650-1750 godina počinje drugačija era na ovom podrućju jer uz puko promatranje započinju i sustavna mjerenja nekih parametara što su bilI početci suvremene meteorologije.

Početak moderne Meteorologije je  pred relativno kratko vrijeme 1948.godine  od kada se radari počinju promjenjivbati u meteorologiji što je omogućIlo praćenje velikih sustava oblaka. Od 1960 kada su lansirani prvo sateliti  slike zbivanja u zemljinom atmosferi su sveobuhvatnije i preciznije.

Današnja moderna meteorologija je u svojstvu  korištenja suvremenih saznanja na tom području u  svakodnevnom životu. Predviđanja raznih vremenskih (nepogoda) mogu zaštiti ljude i  materijalna dobro od pogibelji i stradavanja. Ipak unatoč  svim danas korištenim spravama događa se da  nas  zbivanja u atmosferi iznenade .

Kako meteorološke promjene ne poznaju kruta razgraničenja na zemlji nego prelaze iz jedne države u drugu bez putovnica pokazala se potreba osnivanja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koja razmjenom podataka pojedinih nacionalnih službi sintetizira globalna zbivanja i  šalje ih članicama kako bi ih mogli koristiti na dobrobit svojih stanovnika.

Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama znanosti koje se bave čovjekovom okolinom. Neke od važnijih su aeronautika, agrikultura, arhitektura, ekologija, proizvodnja energije, šumarstvo, hidrologija, medicina i oceanografija. Mnoge od navedenih znanosti uvelike ovise o učincima vremena na određenom mjestu, no hidrologija i oceanografija npr. utječu i povratno na meteorologiju jer svojim učincima mijenjaju i atmosferske uvjete na Zemljinoj površini.

Posljednjih desetak i više godina jedna od grana  meteorologije BIOMETEOROLOGIJA proučava utjecaj vremena i zbivanja oko nas na zdravlje ljudi te daje korisne savjete kako se ponašati ako nailazi neki vremenski nepovoljni period .

Ovo sigurno smanjuje rizična ponašanja pojedinaca posebno onih koji već imaju određena  stanja ili bolesti koje ih sputavaju u normalnom životu.

Ekološka meteorologija dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja.

Svim meteorolozima Dunjama, Ankicama, Vlastama, Vakulama, Dragoslavima, Mikecima,Sijerkovićima i brojnim koje nisam spomenuo želim,

SRETAN SVJETSKI  DAN METEOROLOGIJE 23. ožujka!

 

Leave a Reply

  

  

  

You can use these HTML tags

<a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>